Regionalni park Mura–Drava proglašen je 10. veljače 2011. prvim regionalnim parkom u Hrvatskoj. Obuhvaća riječni prostor uz Muru i Dravu te štiti raznolika nizinska staništa: poplavne šume, vlažne travnjake, napuštena riječna korita i sprudove.
Zbog iznimne prirodne vrijednosti, velik dio parka uključen je u europsku ekološku mrežu Natura 2000, uključujući područja uz Muru i gornji tok Drave, važna za očuvanje brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Posebni ornitološki rezervat Veliki Pažut jedno je od najvrjednijih staništa ptica uz rijeke Muru i Dravu, a nalazi se unutar Regionalnog parka Mura–Drava.
Zbog iznimne biološke raznolikosti dio je europske mreže Natura 2000 te međunarodno zaštićenog UNESCO-ova Rezervata biosfere Mura–Drava–Dunav, koji povezuje pet država.
Spomenik prirode – skupina stabala hrasta lužnjaka u Ždali čini sedam starih stabala vrste Quercus robur, smještenih u parku oko zgrade šumarije Repaš. Zaštićena su zbog iznimne starosti i kao vrijedan dio kulturno-krajobrazne baštine ovog područja.
Osim što oblikuju prepoznatljiv izgled krajolika, ova stabla predstavljaju važno stanište mnogim vrstama. U njihovim dupljama, pukotinama kore i mrtvom drvu žive brojne ptice, kukci i drugi organizmi. Njihova zaštita osigurava očuvanje prirodne raznolikosti i identiteta ovog područja.
Područje Gornji tok Drave dio je europske mreže Natura 2000 i posebno je važno za očuvanje ptica, ali i drugih biljnih i životinjskih vrsta te njihovih staništa. Obuhvaća prostor uz rijeku od Donje Dubrave do Terezinog Polja i proteže se kroz više županija.
Ova područja uključena su u zajednički plan upravljanja s Regionalnim parkom Mura–Drava, čime se omogućuje usklađeno očuvanje prirode i upravljanje prostorom.
Njihova najveća vrijednost leži u očuvanim riječnim i poplavnim staništima koja pticama pružaju sigurna mjesta za hranjenje, odmor i gniježđenje, ali i u očuvanju kontinuiteta prirodnog riječnog krajolika.
Značajni krajobraz Čambina važan je riječni prostor u kojem se isprepliću kopno i voda, stvarajući raznolik i živ krajolik. Taj mozaik različitih staništa omogućuje bogatu biološku raznolikost i čini ovo područje posebno važnim za očuvanje prirode.
Čambina je dio europske mreže Natura 2000, namijenjene očuvanju ptica, drugih životinjskih i biljnih vrsta te njihovih prirodnih staništa. Također je uključena u UNESCO-ov Rezervat biosfere Mura–Drava–Dunav, što dodatno potvrđuje njezinu vrijednost kao dijela jedinstvenog riječnog krajolika koji povezuje više država.
Lokalitet Halasz Csarda nalazi se na ušću Mure u Dravu, gdje se susreću dvije različite riječne dinamike. Na tom mjestu nastaju sprudovi i široke plitke zone, karakteristične za prirodne riječne sustave. Zbog iznimne ljepote i očuvane, divlje prirode, ovaj se kraj često naziva „hrvatskom Amazonom“.
Zbog mirnijih dijelova toka te pješčano-šljunčanih obala, lokalitet je privlačan za boravak uz vodu tijekom toplijeg dijela godine. Također je lako dostupan, s uređenim prilazom, pa je jedno od pristupačnijih kupališta uz rijeku.
Pri boravku u ovom prostoru važno je imati na umu da se vodostaj može brzo mijenjati te poštovati osjetljive obalne zone, koje su važne za očuvanje prirodnih procesa i staništa.
Kupalište Križnica smješteno je uz Dravu, u blizini skele, što ga čini jednim od najprepoznatljivijih i najdostupnijih mjesta za boravak uz rijeku. Prostor je uređen za odmor i rekreaciju na otvorenom – s klupama, piknik sadržajima i igralištima – pa je posebno pogodan za dnevne izlete i obiteljski boravak u prirodi.
Tijekom ljetnih mjeseci, osobito pri nižem vodostaju, koriste se šljunčano-pješčane obale i plićaci, dok mirniji dijelovi toka omogućuju ugodniji i sigurniji doživljaj rijeke, uz uobičajeni oprez zbog promjenjive struje.
Zbog blizine vrijednih prirodnih staništa važno je boraviti unutar uređenih zona i poštovati mir osjetljivijih dijelova riječnog ruba kako bi se očuvala prirodna ravnoteža i raznolikost ovog prostora.
Kod Donje Dubrave, Drava je lako dostupna i često se koristi kao mjesto za boravak uz vodu, osobito u razdobljima nižeg vodostaja. Tada se u koritu rijeke prirodno pojavljuju plićaci i sprudovi, stvarajući šljunčano-pješčane površine pogodne za kraći odmor uz rijeku.
Blizina naselja i dobra prometna povezanost čine ovaj prostor lako dostupnim, ali istovremeno zahtijevaju oprez i odgovorno ponašanje, jer se struja i dubina vode mogu brzo mijenjati.
Libanovec je istaknuta strma obala rijeke Drave smještena na području općine Đelekovec. Ovaj lokalitet poznat je kao važno stanište strogo zaštićene ptice bregunice, koja se gnijezdi u riječnim obalama.
Drava na ovom dijelu nudi dobre mogućnosti za ribolov vrsta poput mrene, podusta, klena, soma, štuke i smuđa te je dio šireg ribolovnog područja uz hrvatsko-mađarsku granicu.
Zbog osjetljivosti staništa, osobito u vrijeme gniježđenja, važno je ne uznemiravati kolonije ptica te održavati čistoću i poštovati prirodne vrijednosti ovog prostora.
Sigetečki zaton je atraktivna ribolovna lokacija na Dravi, smještena nedaleko od mjesta Sigetec. Riječ je o riječnom rukavcu koji stvara povoljne uvjete za razvoj raznolikog ribljeg fonda.
Ovaj lokalitet posebno je poznat među ribolovcima po spin ribolovu (varaličarenju) na predatore, ali i po bogatstvu takozvane „bijele“ ribe karakteristične za dravski sliv.
Zbog svojih prirodnih obilježja i dobre pristupačnosti, Sigetečki zaton redovito je domaćin ribolovnih natjecanja, uključujući i kola županijske spin lige, što dodatno potvrđuje njegov značaj u ribolovnom svijetu ovog područja.
Ješkovo je nekadašnji rukavac Drave potkovastog oblika, čiji su krajevi okrenuti prema lijevoj obali rijeke. Smješten u Prekodravlju, u blizini Gole, ovaj lokalitet danas predstavlja vrijedan prirodni i ribolovni prostor okružen livadama, oranicama i trščacima.
U vodi živi nekoliko autohtonih slatkovodnih vrsta riba koje čine osnovu za uspješan i tradicionalan športski ribolov.
Dio obale ostavljen je kao mirna zona obrasla trskom, koja ribama pruža zaklon, dok je ostatak prilagođen ribolovu. Upravo spoj prirodne očuvanosti i ribolovne tradicije čini Ješkovo jednim od prepoznatljivih ribolovnih lokaliteta ovog područja.
Utvrda Sveta Elizabeta, poznata i kao Pepelara, nalazi se na uzvisini kod Gotalova i smatra se jednim od najvažnijih kasnosrednjovjekovnih lokaliteta ovog dijela Prekodravlja. Potječe iz 13. stoljeća, a napuštena je i razorena u vrijeme osmanskih prodora u 16. stoljeću.
Danas su najprepoznatljiviji ostaci masivnog obrambenog jarka koji s više strana okružuje uzvisinu. Naziv Pepelara lokalitet je dobio u 19. stoljeću, kada se na ruševinama palio pepeo za proizvodnju potaše.
Mikrolokaliteti Tišljerovi bregi i Vlaško polje u okolici Gole čuvaju tragove starijih povijesnih razdoblja. Pronađeni ostaci antičke ceste i nekropole upućuju na to da je prostor Prekodravlja bio prometno i naseljeno područje još u rimsko doba.
Ovi lokaliteti svjedoče o dugom kontinuitetu života na području Gole te povezuju današnji krajolik s prapovijesnim i antičkim slojevima njegove prošlosti.
Žakanj i Breznica povijesni su lokaliteti i toponimi povezani sa starijim teritorijalnim ustrojem prostora uz Dravu. Oni svjedoče o nekadašnjim posjedima i vlastelinstvima koja su tijekom stoljeća oblikovala život na širem području današnje Općine Gola.
Iako su mnogi tragovi tih naselja i posjeda nestali, njihovi nazivi ostali su važan dio povijesne memorije Prekodravlja.
Župna crkva Sveta Tri Kralja u Goli jedno je od najvažnijih sakralnih i arhitektonskih obilježja mjesta. Izgrađena je u 19. stoljeću, nakon što je Gola postala samostalna župa odvajanjem od župe Drnje.
Crkva je oblikovana u kasnobaroknom i klasicističkom duhu te i danas predstavlja duhovno, povijesno i prostorno središte Gole i šireg Prekodravlja.
Kapela Presvetog Trojstva u Gotalovu važan je dio lokalne sakralne baštine. Kao seoska kapela povezana je s razvojem mjesta i doseljavanjem stanovništva tijekom 19. stoljeća.
Svojom jednostavnom arhitekturom i položajem u naselju čuva uspomenu na vjerski život, tradiciju i identitet Gotalova.
Crkva Presvetog Srca Isusova nalazi se u Ždali, pograničnom naselju uz mađarsku granicu. Ona svjedoči o opstanku lokalne zajednice, vjerskoj tradiciji i povijesnim promjenama koje su obilježile život u ovom dijelu Prekodravlja.
Kao sakralno središte Ždale, crkva je važan simbol očuvanja identiteta i pripadnosti prostoru uz Dravu.
Galerija Ivana Večenaja nezaobilazna je kulturna točka za razumijevanje povijesti, tradicije i umjetničkog izraza Prekodravlja. Ivan Večenaj bio je jedan od najistaknutijih predstavnika hrvatske naive, a njegovo stvaralaštvo snažno je povezano s motivima rodnog kraja.
Galerija, smještena u njegovoj obiteljskoj kući, čuva umjetnički prikaz starog prekodravskog života, običaja, nošnji i svakodnevice te povezuje lokalnu baštinu s hrvatskom likovnom tradicijom.
HR
EN